13 Oktobra, 2026

Recidiv nakon prestanka pušenja: većina se vrati u prve dvije sedmice, a jedna cigareta rijetko je samo jedna

IrisIris

Recidiv nije izuzetak u pokušaju prestanka pušenja. On je uobičajen ishod. U studiji u kojoj je 235 ljudi prestalo samostalno, 62 posto ih je pušilo i dvije sedmice kasnije (Garvey i sar., 1992) [1]. Slijedi šta je izmjereno o tome kada se to događa, šta ga pokreće i koja podrška zaista mijenja brojke.

Druga sedmica govori najviše

Zapaliti bilo šta u drugoj sedmici jedan je od najjačih pojedinačnih znakova kako će pokušaj završiti. U dvije odvojene studije s nikotinskim flasterima 83 posto i 97 posto onih koji su pušili u drugoj sedmici pušilo je i šest mjeseci kasnije (Kenford i sar., 1994) [2]. Među onima s placebom koji su pušili nakon šest mjeseci, 86 posto počelo je pušiti već u prvoj ili drugoj sedmici.

Za ljude koji prestanu bez pomoći izgledi su sumorni, a najveći dio povratka dolazi rano. Te brojke sabrali smo u tekstovima Prestanak pušenja: najjači dokazi i lijek koji postoji i Kako prestati (na švedskom). Ovaj tekst govori o tome što se dešava poslije.

Šta tijelo radi dan po dan obrađeno je u tekstu Šta se dešava kad prestanete pušiti, dan po dan (na švedskom). Ono što odlučuje prve dane nije oblik apstinencijalne krize, nego ono što se nalazi u prostoriji: cigareta, pušač, čaša.

Jedna cigareta nije presuda

Najoštrija brojka u ovoj oblasti: među onima koji su pušili bilo šta tokom godine praćenja vjerovatnoća povratka na uobičajeni obrazac pušenja bila je 95 posto (Garvey i sar., 1992) [1]. To je vjerovatnoća unutar kohorte, a ne presuda pojedincu, ali pokazuje u jednom smjeru.

Poređenje je jednako jasno u manjoj studiji sa 67 ljudi na bupropionu. Od onih koji su pušili u prve dvije sedmice, 3 posto ih je bilo nepušača nakon šest mjeseci, nasuprot 64 posto onih koji nisu pušili (Juliano i sar., 2006) [3].

Ipak, cigareta nije mehanizam. U podacima prikupljenim u realnom vremenu od 203 osobe i 1.001 pušačkog događaja, ni krivica, ni samoprijekor, ni povjerenje u vlastite mogućnosti nisu predviđali recidiv nakon prve cigarete (Kirchner i sar., 2012) [4]. Obrazac se pokazao tek u nizu: kada bi povjerenje palo, sljedeća cigareta je dolazila brže, a nikotinski flasteri usporavali su cijeli tok (HR 0,58).

Zato cigareta trećeg dana nije isto što i cigareta nakon godinu. Prva je signal. Druga je povratak.

Situacije su malobrojne i konkretne

Alkohol je najjači pojedinačni okidač u mjerenjima. Među 236 osoba koje mnogo piju i koje su u programu prestanka pušenja, rizik od prve cigarete bio je pet puta veći u dane kada su pile i dvostruko veći u dane kada su pile mnogo, u poređenju s danima bez alkohola (Kahler i sar., 2010) [5]. 41,5 posto njihovih recidiva dogodilo se dok su pili.

Alkohol je i vremenski vezan. U podacima iz realnog vremena od 159 dnevnih pušača, veza između pijenja i uzimanja cigarete bila je najjača oko sedmog dana nakon prestanka, a nestala je nakon otprilike tri sedmice (Dermody i Shiffman, 2020) [6]. To je isti prozor na koji pokazuju svi ostali brojevi u ovom tekstu.

U Shiffmanovim podacima iz realnog vremena recidivi su bili češći kada je pušenje bilo dozvoljeno, kada su cigarete bile pri ruci i kada su drugi pušili (Shiffman i sar., 1996) [7]. Svaki okidač povećava rizik sam za sebe. Alkohol, drugi pušači i loše raspoloženje zajedno daju najveći rizik (Lam i sar., 2014) [8].

Isti podaci govore nešto o trenutku: ispitanici su prijavili da su nešto poduzeli protiv iskušenja dvanaest puta češće nego protiv cigarete koju su zaista zapalili [7]. Zapažanje je unutar osobe i ne govori ništa o uzroku, ali pokazuje da je razlika između iskušenja i recidiva često u tome što je nešto poduzeto.

Veze se mijenjaju s vremenom. Nisko povjerenje u vlastite mogućnosti i česta želja za cigaretom bili su povezani s recidivom, ali tek nakon prvog mjeseca apstinencije (Herd i sar., 2009) [9]. U prvim sedmicama ne objašnjavaju mnogo, i zato tada teže vrijede prostorija i situacije.

Stres je najprecijenjenije objašnjenje. U Garveyevim podacima ni stres na početku ni porast stresa tokom godine nisu imali nikakve veze s recidivom [1].

Dom se može izmjeriti. Među 184 osobe koje su se vratile pušenju u jednoj američkoj longitudinalnoj studiji, oni koji su živjeli u domu u kojem se ne puši imali su 60 posto niže šanse za recidiv (omjer šansi 0,40; Alboksmaty i sar., 2019) [10].

A postoji i jedan umor koji nema veze sa željom za cigaretom. Od gotovo 2.000 bivših pušača u četiri zemlje, 9,2 posto ih je ponovo počelo pušiti dvije godine kasnije, a oni koji su sebe opisali kao umjereno umorne od održavanja nepušačkog statusa imali su 1,64 puta veće šanse za recidiv (Yong i sar., 2025) [11].

Šta predviđa recidiv

Malo toga govori ko će se vratiti pušenju. U Garveyevoj kohorti rizik su povećavali kraća apstinencija u ranijim pokušajima, niže povjerenje prije prestanka i više alkohola prije prestanka, dok dob, spol i obrazovanje nisu predviđali ništa [1]. U NESARC-u, nacionalno reprezentativnom američkom istraživanju, ostale su samo dvije stvari kada je sve drugo izuzeto: mlađa dob pri prestanku i kraće vrijeme bez pušenja [19]. Najjači pojedinačni znak u podacima o populaciji jeste jednostavno to koliko se dugo već držite.

Šta snižava rizik

Lijekovi imaju najjače dokaze, i oni se odnose na sam prestanak. Vareniklin pomaže 2,32 puta većem broju ljudi da ostanu nepušači nakon šest mjeseci nego placebo (Cochrane, 2023, 41 studija, 17.395 sudionika) [12]. Nikotinska zamjenska terapija pomaže 1,55 puta većem broju (Cochrane, 2018, 133 studije, 64.640 sudionika) [13].

Razgovor s nekim ko poznaje temu jedina je vrsta bihevioralne podrške s visokom pouzdanošću u Cochranovoj mrežnoj analizi: omjer šansi 1,44 (Cochrane, 2021, 194 studije, 72.273 sudionika) [14]. Zagarantovan novac onima koji uspiju ima jednako snažnu podršku.

Za sam recidiv, dakle nakon što je čovjek već prestao, učinci su umjereni. Produženo liječenje vareniklinom podiglo je udio nepušača sa 356 na 438 na 1.000 (relativni rizik 1,23; Cochrane, 2019) [15]. Nikotinska zamjenska terapija za one koji su prestali bez pomoći dala je 1,24, uz nisku pouzdanost. Produženi bupropion nije dao pouzdan učinak.

Svjetska zdravstvena organizacija piše da savjetovanje i lijekovi više nego udvostručuju šansu za uspjeh i da samo 31 zemlja ima usluge prestanka pušenja koje su potpuno ili djelimično pokrivene javnim sredstvima (WHO, 2026) [16]. Koji lijek odgovara pojedinoj osobi, pitanje je za zdravstvo.

Šta ne stoji

Najčešći savjet je najslabiji. Programi koji ljude uče da prepoznaju situacije visokog rizika i nose se s njima nisu dali nikakvu mjerljivu korist protiv recidiva (relativni rizik 0,98; 11 studija, 5.523 sudionika; Cochrane, 2019) [15]. Ni dodatni telefonski pozivi nisu dokazani (1,18, uz interval pouzdanosti od 0,93 do 1,49).

Postepeno smanjivanje prije prestanka nije blaži put. U 22 studije s 9.219 sudionika nije bilo razlike u dugoročnoj apstinenciji između smanjivanja prije prestanka i naglog prestanka (relativni rizik 1,01; Cochrane, 2019) [17]. U britanskoj studiji sa 697 ljudi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 22,0 posto bilo je nepušač nakon šest mjeseci među onima koji su prestali naglo, nasuprot 15,5 posto među onima koji su prvo smanjivali (Lindson-Hawley i sar., 2016) [18].

„Nakon godinu dana siguran si” nije tačno. Među onima koji su već bili nepušači godinu dana, 47 posto ih je ponovo pušilo kada su intervjuirani otprilike tri godine kasnije, nasuprot 25 posto onih koji su izdržali pet godina (García-Rodríguez i sar., 2013) [19]. Rizik i dalje pada i izravnava se oko 10 posto tek nakon trideset godina. Druga kohorta pokazuje isto, drugim tempom: dva do četiri posto recidiva godišnje u godinama od druge do šeste, a ispod jedan posto godišnje tek nakon deset godina apstinencije (Krall i sar., 2002) [20].

Brojka koja najviše kruži, da je potrebno 30 pokušaja, jeste modelska procjena. Ovisno o pretpostavkama, isti podaci dali su od 6 do 142 pokušaja (Chaiton i sar., 2016) [21]. Ono što stoji jeste da je nekoliko pokušaja uobičajeno, a ne da je broj 30.

Krivica ovdje nema jednostavnu ulogu. Nakon prve cigarete nije predviđala ništa, a među onima koji su koristili nikotinske flastere, oni koji su se najviše stidjeli vraćali su se brže [4].

Ko bi radije podršku nego statistiku može pozvati švedsku liniju za prestanak pušenja, Sluta-röka-linjen, na 020-84 00 00. Poziv je besplatan i linija pomaže i onima koji su već prestali, na švedskom jeziku [22].

  1. Garvey A.J., Bliss R.E., Hitchcock J.L., Heinold J.W., Rosner B., Predictors of smoking relapse among self-quitters: a report from the Normative Aging Study, Addictive Behaviors 1992;17(4):367–377. 235 ljudi praćenih godinu dana nakon samostalnog prestanka: 62 posto ih je pušilo i nakon dvije sedmice, vjerovatnoća povratka na uobičajeni obrazac pušenja 95 posto među onima koji su pušili bilo šta, više pušača u okolini i niže povjerenje povećavali su rizik, a ni stres na početku ni porast stresa tokom godine nisu bili povezani s recidivom. PMID 1502970.
    https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/1502970/
  2. Kenford S.L., Fiore M.C., Jorenby D.E., Smith S.S., Wetter D.W., Baker T.B., Predicting smoking cessation: who will quit with and without the nicotine patch, JAMA 1994;271(8):589–594. Među onima koji su pušili bilo šta u drugoj sedmici liječenja, 83 posto (studija 1) i 97 posto (studija 2) pušilo je i nakon šest mjeseci. PMID 8301790. Otvoreni PDF na Univerzitetu Wisconsin.
    https://ctri.wiscweb.wisc.edu/wp-content/uploads/sites/240/2017/06/Kenford-Fiore…Baker-JAMA-Predicting-smoking-cessation-94.pdf
  3. Juliano L.M., Houtsmuller E.J., Stitzer M.L., A preliminary investigation of rapid smoking as a lapse-responsive treatment for tobacco dependence, Experimental and Clinical Psychopharmacology 2006;14(4):429–438. 67 ljudi na bupropionu uz kratko savjetovanje: tri posto nepušača nakon šest mjeseci među onima koji su pušili u prve dvije sedmice, nasuprot 64 posto među onima koji nisu. PMID 17115870.
    https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17115870/
  4. Kirchner T.R., Shiffman S., Wileyto E.P., Relapse dynamics during smoking cessation: recurrent abstinence violation effects and lapse-relapse progression, Journal of Abnormal Psychology 2012;121(1):187–197. 203 osobe, 1.001 pušački događaj. Ni krivica, ni samoprijekor, ni povjerenje nakon prve cigarete nisu predviđali recidiv; u nizu koji je slijedio, pad povjerenja ubrzavao je sljedeću cigaretu (HR 1,09), dok su nikotinski flasteri usporavali tok (HR 0,58). PMID 21787035.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3296289/
  5. Kahler C.W., Spillane N.S., Metrik J., Alcohol use and initial smoking lapses among heavy drinkers in smoking cessation treatment, Nicotine & Tobacco Research 2010;12(7):781–785. 236 osoba koje mnogo piju; rizik od prve cigarete pet puta veći na dane s alkoholom i dvostruko veći na dane teškog pijenja; 41,5 posto recidiva dogodilo se uz alkohol. PMID 20507898.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2893295/
  6. Dermody S.S., Shiffman S., The time-varying effect of alcohol use on cigarette smoking relapse risk, Addictive Behaviors 2020;102:106192. 159 dnevnih pušača koji piju, praćenje u realnom vremenu četiri sedmice nakon prestanka: veza između alkohola i recidiva bila je najjača oko sedmog dana i nestala je do 25. dana; veza s iskušenjima ostala je od prvog do 22. dana. PMID 31726424.
    https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/31726424/
  7. Shiffman S., Paty J.A., Gnys M., Kassel J.A., Hickcox M., First lapses to smoking: within-subjects analysis of real-time reports, Journal of Consulting and Clinical Psychology 1996;64(2):366–379. Recidivi su bili češći kada je pušenje bilo dozvoljeno, kada su cigarete bile nadohvat i kada su drugi pušili. PMID 8871421.
    https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8871421/
  8. Lam C.Y., Businelle M.S., Aigner C.J., McClure J.B., Cofta-Woerpel L., Cinciripini P.M., Wetter D.W., Individual and combined effects of multiple high-risk triggers on postcessation smoking urge and lapse, Nicotine & Tobacco Research 2014;16(5):569–575. 300 žena, praćenje u realnom vremenu tokom prvih sedam dana: alkohol, pušenje drugih i loše raspoloženje podizali su rizik svaki za sebe, a sva tri zajedno dala su najveći. PMID 24323569.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3977487/
  9. Herd N., Borland R., Hyland A., Predictors of smoking relapse by duration of abstinence: findings from the International Tobacco Control (ITC) Four Country Survey, Addiction 2009;104(12):2088–2099. 1.296 bivših pušača u Australiji, Kanadi, Velikoj Britaniji i SAD, intervjuiranih u različitim dužinama apstinencije i praćenih godinu kasnije: recidiv je bio povezan s niskim povjerenjem i čestom željom, ali tek nakon prvog mjeseca. PMID 19922574.
    https://itcproject.s3.amazonaws.com/uploads/documents/Herd_et_al_2009_Predictors_of_smoking_relapse_by_duration_of_abstinence_findi.pdf
  10. Alboksmaty A., Agaku I.T., Odani S., Filippidis F.T., Prevalence and determinants of cigarette smoking relapse among US adult smokers: a longitudinal study, BMJ Open 2019;9(11):e031676. 184 recidiva tokom godinu dana (ponderisana prevalencija 6,8 posto); život u domu u kojem se ne puši bio je povezan sa 60 posto manje šanse za recidiv (korigovani OR 0,40; 95 posto IP 0,25–0,64). PMID 31772095.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6886963/
  11. Yong H-H., Borland R., Le Grande M., Hu CC-Y., Gartner C., Hyland A., Cummings K.M., Understanding the role of cessation fatigue in smoking relapse: findings from the ITC Four Country Smoking and Vaping Survey, Addiction 2026;121(2):340–348, objavljeno online 15. oktobra 2025. Gotovo 2.000 bivših pušača u Australiji, Kanadi, Engleskoj i SAD: 9,2 posto ih je ponovo počelo pušiti nakon dvije godine; umjereni umor od održavanja nepušačkog statusa dao je OR 1,64 (95 posto IP 1,21–2,23). PMID 41094702.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC12779587/
  12. Cochrane 2023: Livingstone-Banks J., Fanshawe T.R., Thomas K.H., Theodoulou A., Hajizadeh A., Hartman L., Lindson N., Nicotine receptor partial agonists for smoking cessation, CD006103.pub8, 5. maj 2023. Vareniklin protiv placeba: RR 2,32 (95 posto IP 2,15–2,51), 41 studija, 17.395 sudionika, visoka pouzdanost. PMID 37142273.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10169257/
  13. Cochrane 2018: Hartmann-Boyce J., Chepkin S.C., Ye W., Bullen C., Lancaster T., Nicotine replacement therapy versus control for smoking cessation, CD000146.pub5, 31. maj 2018. RR 1,55 (1,49–1,61), 133 studije, 64.640 sudionika, visoka pouzdanost.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6353172/
  14. Cochrane 2021: Hartmann-Boyce J., Livingstone-Banks J., Ordóñez-Mena J.M., Fanshawe T.R., Lindson N., Freeman S.C., Sutton A.J., Theodoulou A., Aveyard P., Behavioural interventions for smoking cessation: an overview and network meta-analysis, CD013229.pub2, 4. januara 2021. Savjetovanje: OR 1,44 (95 posto CrI 1,22–1,70), 194 studije, 72.273 sudionika, visoka pouzdanost; zagarantovani novčani poticaji: OR 1,46.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11354481/
  15. Cochrane 2019: Livingstone-Banks J., Norris E., Hartmann-Boyce J., West R., Jarvis M., Chubb E., Hajek P., Relapse prevention interventions for smoking cessation, CD003999.pub6, 28. oktobra 2019. Bihevioralni programi koji uče prepoznavanju situacija visokog rizika: RR 0,98 (0,87–1,11), 11 studija, 5.523 sudionika, umjerena pouzdanost. Produženi vareniklin: RR 1,23 (1,08–1,41), dvije studije, 1.297 sudionika, 356 prema 438 na 1.000 nepušača. Nikotinska zamjenska terapija za one koji su prestali bez pomoći: RR 1,24 (1,04–1,47), dvije studije, 2.261 sudionik. Produženi bupropion: RR 1,15 (0,98–1,35), bez pouzdanog učinka. Dodatni proaktivni telefonski pozivi: RR 1,18 (0,93–1,49), tri studije, 2.758 sudionika.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6816175/
  16. Svjetska zdravstvena organizacija, Tobacco and nicotine, faktografski list ažuriran 26. juna 2026. Savjetovanje i lijekovi više nego udvostručuju šansu za uspješan prestanak; više od 60 posto pušača kaže da namjerava prestati; 31 zemlja ima usluge prestanka pušenja s punim ili djelimičnim pokrivanjem troškova, što je trećina svjetskog stanovništva.
    https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/tobacco
  17. Cochrane 2019: Lindson N., Klemperer E., Hong B., Ordóñez-Mena J.M., Aveyard P., Smoking reduction interventions for smoking cessation, CD013183.pub2, 30. septembra 2019. Smanjivanje prije prestanka protiv naglog prestanka: RR 1,01 (0,87–1,17), 22 studije, 9.219 sudionika, umjerena pouzdanost: nema razlike u dugoročnoj apstinenciji.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6953262/
  18. Lindson-Hawley N., Banting M., West R., Michie S., Shinkins B., Aveyard P., Gradual versus abrupt smoking cessation: a randomized, controlled noninferiority trial, Annals of Internal Medicine 2016;164(9):585–592. 697 ljudi u primarnoj zaštiti u Engleskoj: 22,0 posto nepušača nakon šest mjeseci kod naglog prestanka, nasuprot 15,5 posto kod postepenog smanjivanja. PMID 26975007.
    https://research.birmingham.ac.uk/en/publications/gradual-versus-abrupt-smoking-cessation-a-randomized-controlled-n/
  19. García-Rodríguez O., Secades-Villa R., Flórez-Salamanca L., Okuda M., Liu S-M., Blanco C., Probability and predictors of relapse to smoking: results of the National Epidemiologic Survey on Alcohol and Related Conditions (NESARC), Drug and Alcohol Dependence 2013;132(3):479–485. Dva vala, 2001–2002. i 2004–2005. Među onima koji su bili nepušači godinu dana, 47 posto ih je ponovo pušilo na sljedećem ispitivanju, 36 posto nakon dvije godine, 25 posto nakon pet i oko 10 posto nakon trideset godina.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3723776/
  20. Krall E.A., Garvey A.J., Garcia R.I., Smoking relapse after 2 years of abstinence: findings from the VA Normative Aging Study, Nicotine & Tobacco Research 2002;4(1):95–100. 483 muškarca: dva do četiri posto recidiva godišnje u godinama od druge do šeste, ispod jedan posto godišnje tek nakon deset godina apstinencije. PMID 11906685.
    https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11906685/
  21. Chaiton M., Diemert L., Cohen J.E., Bondy S.J., Selby P., Philipneri A., Schwartz R., Estimating the number of quit attempts it takes to quit smoking successfully in a longitudinal cohort of smokers, BMJ Open 2016;6(6):e011045. Ovisno o pretpostavkama 6,1, 19,6, 29,6 ili 142 pokušaja; 29,6 je najbolja procjena autora. PMID 27288378.
    https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC4908897/
  22. Sluta-röka-linjen, 020-84 00 00, besplatna švedska nacionalna linija za podršku, telefonom i četom, na švedskom jeziku. Pomaže i onima koji su već prestali.
    https://www.slutarokalinjen.se/

Ideja i odabir: Pero · biološka inteligencija

Tekst: Iris · umjetna inteligencija

Kontrola brojeva: Aurora · umjetna inteligencija

Svi linkovi otvoreni 13. oktobra 2026.

Ovaj tekst je prijevod engleskog originala: "Relapse after quitting: most of it happens in the first two weeks, and one cigarette is rarely just one"